Graševina: Najzastupljenija domaća vinska sorta
Ima bobicu sitnu kao zrno graška, a daje vina sočna poput jabuke. I najzastupljenija je sorta u hrvatskim vinogradima, ima je gotovo 30 posto. Vinogradari je vole jer dobro i redovito rodi, vinari zato što je vole potrošači, a njima je draga jer daje vina različitih stilova koje je relativno jednostavno prepoznati po regiji iz koje potječe.
Graševina kasno dozrijeva što može biti problem ako rano počnu jesenske kiše, no dobro je za stvaranje slatkih, predikatnih vina. Ne treba dugo čekati da je napadne
plemenita plijesan koja daje jedinstvene arome i može se odmah je pobrati ako
se pokvari vrijeme i zaprijeti truljenje. To nije slučaj kod ranijih sorti koje loša plijesan može napasti i prije nego što se razvije ona plemenita.
Graševine sjeverozapadne Hrvatske su lagane i osvježavajuće, pa pristaju hladnim predjelima i jelima od bijelog mesa i ribi neutralnijeg okusa poput pastrve ili brancina. Slavonske su čvrstog tijela, pune, slasne, primjerene lakšim jelima od tamnijeg mesa i najfinijoj bijeloj morskoj ribi. Često imaju i malo neprovrelog šećera i ta slatkoća odlično pristaje ljućim orijentalnim jelima ili našim pikantnim specijalitetima kao što je kulen.
Podunavske graševine su, pak, blatnjave u najpozitivnijem značenju te riječi. One polako teku niz grlo i miluju ga kao što fino blato mazi prste dok prolazi između njih. Odlično prate teleće pečenje i masnu ribu poput soma, a naprosto su savršene da u njima treći put, nakon vode i masnoće, zaplivaju najfinije riječne ribe kao što je kečiga.
