Njegovo veličanstvo – ječam
Ječam je žitarica bogata bjelančevinama – u 100 grama naći ćete približno 12 grama proteina i oko 350 kalorija, ali i značajne količine ugljikohidrata i prehrambenih vlakana. Ima nizak glikemijski indeks i bogat je nezasićenim masnim kiselinama. Sadrži vitamine A, D i E, pantotensku kiselinu, kao i mnoštvo minerala poput kalija, magnezija, cinka, željeza, fosfora i joda.
Jeo se prije 7000 godina
Ječam je vrijedna žitarica iz biljne porodice trava koja potječe s prostora Euroazije. Njegove nutritivne vrijednosti poznate su već tisućama godina. Arheolozi su pronašli dokaze o uzgoju ove žitarice u Egiptu i 5000 godina prije Krista. Ječam karakterizira blag orašast okus i ugodna tekstura, treba ga dulje žvakati te iziskuje nešto dulju termičku obradu. Prije kuhanja nije ga potrebno prethodno namakati – stavite ječam u čistu vodu ili temeljac u omjeru 1:3 te kuhajte na štednjaku oko 45 minuta.
Kako jesti ječam?
Ječam se sjajno uklapa u brojna jela – juhe, variva, salate i složence. U hrvatskoj kuhinji u zimsko vrijeme iznimno je popularan ričet – gusto varivo skuhano od graha, ječma i suhomesnatih proizvoda poput dimljenih rebra ili slanine. Ovo jelo je toliko poznato u našoj kulturi da je ričet postao sinonim i za sami ječam. Ječam se može poslužiti i umjesto riže kao prilog uz različite vrste mesa, a sjajno se sljubljuje i s pečenom bundevom ili korjenastim povrćem poput mrkve i pastrnjaka.
Ječam i na slatko
Od ječma možete napraviti i slatku kašu na mlijeku za doručak te je nadopuniti voćem po želji, orašastim plodovima i sjemenkama. Od ove žitarice se radi i nadaleko poznati slad, koji je postao nezaobilazni dio u modernom procesu izrade piva. Ječmeni slad ima tamnu boju, gustu teksturu, bogat miris i okus te predstavlja izvrsno prirodno sladilo. Možete ga koristiti umjesto šećera i umjetnih sladila u pripremi kolača, pita i pudinga.
*Sve informacije u članku su informativnog karaktera.
