Vrhnje – kremasta rapsodija
Nekada „luksuzni“ mliječni proizvod koji se koristio samo u vrijeme blagdana, danas je vrhnje jedan od neizostavnih sastojaka koji se gotovo svakodnevno koristi u kuhinji zbog njegove velike svestranosti. Masnoća u nehomogeniziranom mlijeku je rjeđa te se vrhnje prirodno odvaja od površine mlijeka i obire se s vrha te je po tome i dobilo ime. Mast se potom obrađuje zasebno kako bi se dobili drugi mliječni proizvodi koji u sebi sadrže različite postotke masnoće.
Kiselo vrhnje
Kiselo vrhnje dobiva se fermentacijom vrhnja u koje su dodane bakterije mliječne kiseline. To mu daje i karakterističan kiselkast okus te je kiselo vrhnje odličan dodatak raznim jelima, juhama i umacima. No, možete ga koristiti i kao umak za voće ili desert zbog njegova specifičnog okusa.
Vrhnje za kuhanje
Vrhnje za kuhanje sadrži veći postotak masti, između 36 i 40 posto, što ga čini idealnim za kuhanje na visokim temperaturama jer se neće „razdvojiti“. Najčešće se koristi za pripremu umaka, kremastih juha pa i kolača kako bi jelo dobilo bogatiji okus i kremastu teksturu.
Vrhnje za šlag
Vrhnje za šlag je vrhnje s najvišim postotkom masti, najčešće sadrži od 36 do 48 posto masti, što ga čini i najgušćim vrhnjem. Idealno je za pripremu šlaga jer zadržava oblik kada se umuti. Koristimo ga najčešće kao dodatak raznim desertima i voćnim salatama. Pri odabiru vrhnja za određeni recept preporučujemo da u obzir uzmete specifičnost jela koje pripremate, željenu teksturu i okus.
* Sve informacije u članku su informativnog karaktera.