Saveznici zdravlja – kako fermentirana hrana pomaže u prehrani
Svi znamo o lošem djelovanju bakterija, ali fermentirana hrana puna je korisnih bakterija koje su naši saveznici u očuvanju zdravlja. Njihovo djelovanje na ljudski organizam više je puta bilo znanstveno istraženo, a korist konzumiranja je uspješno dokazana. Proizvod djelovanja mikroba i njihovih enzima, bilo prirodno ili dodavanjem starter kultura, fermentirani su proizvodi.
Lakoprobavljiva hrana
Fermentirana hrana izvor je korisnih bakterija u obliku najbolje odgovarajućih našem probavnom sustavu. Takva se hrana lakše probavlja, a nutrijenti iz namirnica apsorbiraju se u organizmu u većoj mjeri jer korisne bakterije razgrađuju šećere i škrob u namirnicama u jednostavnije oblike. Fermentirana mliječna hrana bogata je folnom kiselinom, vitaminima skupine B, biotinom i drugim nutrijentima, ovisno o tome kakve laktobakterije su prisutne.
Duže vrijeme čuvanja
Fermentirano ili prirodno ukiseljeno povrće zahvaljujući upravo tim bakterijama može se duže vrijeme čuvati i ima poboljšani okus za razliku od svježeg. U skupinu fermentiranih proizvoda spadaju kruh, krekeri, dizana tijesta, mliječne namirnice (jogurti, kefir, sirevi), mesne prerađevine (šunka, salame), grahorice, sojini proizvodi, kiselo povrće, pivo i vino. Jedne od najkonzumiranijih fermentiranih namirnica su kiseli kupus, jogurti i sirevi.
Blagotvorni probiotici
Kiseli kupus je prehrambena namirnica dobivena prirodnim kiseljenjem svježeg kupusa. Upravo su laktobacili ti koji omogućuju da svježe povrće prijeđe u kiseli oblik. Laktobacili su probiotici koji daju posebno blagotvorna svojstva ovoj namirnici, poboljšavaju probavu, omogućuju bolju iskoristivost vitamina, potiču stvaranje enzima i pomažu rastu drugih zdravih bakterija u crijevima. Fermentirani kupus može se jesti sirov ili blago ugrijan. Njegova termička obrada nije preporučena jer uništava laktobacile koji nastaju fermentacijom i stoga je koristan učinak takve hrane znatno manji od svježe ukiseljenog.
Izvori bjelančevina
Sir i obični jogurti su također fermentirani proizvodi. Fermentacija sira nastaje djelovanjem topline i koagulirajućih enzima iz mlijeka. Ova namirnica izuzetno je bogat izvor bjelančevina, ali za razliku od fermentiranog povrća sadrže nešto više masti pa nutricionisti preporučuju njegovu umjerenu konzumaciju. Kazein je teško probavljiva mliječna bjelančevina koja se nalazi u gotovo svim mliječnim proizvodima. U siru je prisutan u obliku koji je djelomično probavljen i stoga je lakši za daljnju probavu u organizmu.
Za bolji imunitet
Jogurt je fermentirani mliječni proizvod napravljen dodavanjem bakterijskih kultura koje mliječni šećer pretvaraju u laktozu. Bakterije mliječne kiseline pozitivno djeluju na rad crijeva i doprinose jačanju imuniteta.
* Sve informacije u članku su informativnog karaktera.
