Heljda – kašasta priča

Žlicu za mamu, žlicu za tatu, žlicu za seku ili brata. Tako odmalena za većinu nas počinje upoznavanje s raznim kašama. Kad odrastemo, sami odabiremo namirnice i kreiramo svoju „kašastu priču“ kako želimo. Pomalo zaboravljena u tom popisu namirnica je heljda. Plod ove zeljaste biljke su zrna heljde koja imaju piramidalan oblik i koriste se u prehrani širom svijeta. Najviše je popularna u Rusiji, Ukrajini i Poljskoj, gdje je dio tradicionalne kuhinje. Djelomično je zastupljena i u jelima Francuske, SAD-a, Kanade i Brazila.

Bogatstvo bjelančevina

Ova namirnica po svojem sastavu vrlo je slična žitaricama, ali za razliku od popularne pšenice, raži i ječma, ne sadrži gluten. Heljdine bjelančevine imaju veću biološku vrijednost naspram proteina iz drugih žitarica. Sadrži vitamine B1, B2 i D. Naš organizam može iskoristiti preko 70 % proteina iz heljdine kaše zbog visoke razine lizina koji je odgovoran za pretvorbu proteina, koji su odgovorni za rast i razvoj. Omjer esencijalnih kiselina u heljdi maksimalno odgovara potrebama ljudskog organizma.

Med od Heljde

Zbog sporo probavljivog škroba i postupnog oslobađanja šećera, pogodna je za prehranu dijabetičara i ljude koji kontroliraju unos kalorija. Osim što ima bogat plod, heljda je i medonosna biljka. Med od njezinih cvjetova ima snažan okus i miris i jedan je od najkvalitetnijih upravo zbog količine antioksidansa i minerala, koje sadrže sve tamne vrste meda.

Kuhanje s heljdom

Heljdu možemo kuhati kao rižu, kao druge kaše ili kao nadjev za punjenje peradi, dodavati je varivima. Samljevena u brašno pogodna je za izradu kruha, peciva, tjestenine i popularnih francuskih palačinki crépes. Ako nakon svega još niste zainteresirani uvrstiti u svoj jelovnik heljdu kao prehrambenu namirnicu, slobodno je iskoristite na druge načine. Netradicionalna medicina preporučuje svakodnevno barem nekoliko minuta hodati po heljdi jer njena trokutasta zrna masiraju stopala i utječu na aktivne točke na tabanima. Pripazite samo da je u čvrstom materijalu.