Datulje – bobice skromnog izgleda i izvanrednog okusa
Podrijetlom sa Sredozemlja i Bliskoga istoka, datulja je povijesno vrlo važna biljka koja je nekoć rasla na zemlji „plodnog polumjeseca“ jugozapadne Azije i sjeverne Afrike. Istoimeni plod ove raskošne palme spominje se više od 50 puta u Bibliji i 20 puta u Kuranu te se smatra da je datulja jedna od ključnih namirnica koje su prehranjivale tadašnje ljude na ovim povijesno važnim prostorima.
Datulje na „stotinu“ načina
Datulje možemo jesti sušene, sirove, napunjene bademima ili lješnjacima, ušećerene, glazirane, prelivene čokoladom… Predstavljaju sjajnu grickalicu kada smo u potrazi za nečim slatkim i zasitnim jer im sastav čini čak 75 posto ugljikohidrata, sadrže više od 20 posto vode i manje od 1 posto masnoće. U Španjolskoj, gdje je jedina plantaža datulja u Europi, koju je zaštitio UNESCO, poslužuju se umotane u slaninu i napunjene prženim bademima. Na Bliskom istoku naročito je popularan ocat od datulja, dok su nasjeckane i osušene datulje sastojak mnogih božićnih deserta u Velikoj Britaniji.
Slatkiš iz prirode
Datulju u suvremenoj literaturi nazivaju još i najzdravijom voćkom na svijetu, no možda bi bilo prikladnije nazvati je najkorisnijim slatkišem na svijetu. Naime, datulje su vrlo slatke, a taj šećerni postotak je oko 63 posto, pa će samo dvije - tri datulje uspješno zatomiti vašu želju za čokoladom i ostalim slasticama. Stoga, ako imate vrlo „sladak zub“ i volite datulje, preporučujemo vam da kušate hurmelu, ukusan namaz od datulja i badema koji se priprema tako što se bademi prvo tostiraju, a potom ogule, da bi se zajedno s nasjeckanim datuljama bez koštica izmiksali uz dodatke limunova soka i cimeta.
* Sve informacije u članku su informativnog karaktera.
