Kesten – jesenski plod bez premca
Pri pomisli na hladnije dane, na um će nam sigurno pasti i omiljeni pečeni kesteni. Neodoljiva poslastica tek je jedan u nizu načina pripreme ovog ploda. On nas osim okusom, osvaja i svojim nutritivnim vrijednostima, ali i kulinarskim mogućnostima.
Od Male Azije do sredozemlja
Kesten pripada porodici bukve, a dijeli se na pitomi i divlji. Svoje porijeklo vuče iz Male Azije, a danas ga se može pronaći i u Europi i Sjevernoj Americi. Povijest kaže da su ga obožavali i stari Grci i Rimljani koji su uživali u njegovim višestrukim dobrobitima. S obzirom na to da voli umjerenu klimu i vlažnija područja, Sredozemlje mu je savršen dom, a može ga se pronaći i kod nas.
Nutrijenti
U odnosu na ostale orašaste plodove s kojima ih se najčešće grupira, nešto su manje kalorični. Tekstura im je dosta škrobasta. Od vitamina važno je istaknuti vitamin C, zatim vitamine A, K i one skupine B. Među mineralima se ističu bakar, mangan, fosfor i željezo, a sadrži i kalcij, cink i magnezij. Od antioksidansa, uz vitamin C, sadrže i galičnu kiselinu, tanine, alkaloide.
Biranje i čuvanje
Kupujete li kestene, birajte one kojima je kora glatka i sjajna, bez vidljivih oštećenja. Kad ih uzmete u ruku, njihova težina mora odgovarati njihovoj veličini. Pri kupnji ih protresite, ne smije se čuti šuplji zvuk. Kestene čuvajte na suhom i hladnom mjestu. S obzirom na to da vole vlažnije okruženje, možete ih čuvati i u hladnjaku, a u zamrzivaču mogu stajati do godinu dana ako nisu oguljeni.
Kreativnost pripreme
Zahvaljujući kremastom okusu, kesten će se s lakoćom uklopiti i u slatka i u slana jela. Možda najpoznatije slatko izdanje je kesten pire, koji u hladnijim danima obožavamo uz dodatak šlaga. Naravno, poslastica su i oni pečeni. Kolači, rolade, kreme – u kojem god slatkom izdanju ih pripremite, vjerujemo da će vas osvojiti. U slanoj verziji obožavamo ih u verziji juhe, ali i nadjeva za perad. Možete ih i peći uz krumpir i poslužiti kao prilog.
*Sve informacije u članku su informativnog karaktera.
