Danas je mrkva zastupljena diljem svijeta, no prve su se mrkve uzgajale u Afganistanu i to još oko 900 godine. Kasnije se proširila i na okolna područja, a od 1000. godine konzumira se i na Bliskom istoku te Sjevernoj Africi. Nakon toga došla je u Španjolsku, a tijekom 1300-ih pokorila je i sjevernoeuropske vrtove te kinesku kuhinju. 

Mrkve su se u svojim počecima uzgajale zbog lišća i sjemenki, a ne zbog korijenja, to jest, onoga što mi danas smatramo mrkvom. 

Iako smo navikli na narančaste mrkve, one mogu biti i bijele, ljubičaste, crvene ili žute. 

Dok pokušavate ublažiti osjećaj gladi grickajući mrkvu, imajte na umu da 88% nje čini voda. Za usporedbu, ljudsko tijelo 60% sačinjava voda.

Mrkva je bogata karotenoidima koji smanjuju rizik od raka dojke, maternice, prostate, debelog crijeva i dr., a beta – karoten blagotvorno djeluje na imunološki sustav i zdravlje očiju.