Bundeva – narančasto blago hladnih dana
Osim kao omiljena dekoracija, bundeva sve češće pronalazi svoje mjesto i na našim jelovnicima. Njezine raznolike mogućnosti pripreme, kao i brojni nutrijenti čine ju idealnom jesenskom, ali i zimskom namirnicom. Naime, pojedine vrste stajanjem dobivaju još bolji okus i još više nutrijenata. Uzmemo li u obzir činjenicu da u hladnijim danima raznolikost namirnica nije velika, ovo je dobro znati. Naši stari su odavno prepoznali vrijednost bundeve, a mi ju tek dodatno trebamo otkriti.
Šarolike vrste
Iako nam je najpoznatija ona okrugla narančasta, bundeve dolaze u mnogo više verzija. Ona koju najbolje poznajemo poznata je kao Ibiza i dolazi iz Španjolske. Meso joj je nešto suše teksture, ali je vrlo slatko i ukusno. Najčešći način pripreme je pečenje u pećnici kao samostalan obrok, izrezana na komade. No dobro se uklapa i u slana i slatka jela, a njezine sjemenke omiljena su grickalica. U dekorativne svrhe koristi se i Prinčeva kruna, bundeva zanimljive srebrno-sive kore. Ali većina ju ipak preferira u kuhinji pripremljenu na razne načine. Kuhana, pečena, grillana, pohana, kako god ju pripremili, njezin kestenasti okus oduševit će sve. Musquee de Provence oblikom sliči Prinčevoj kruni, a krasi ju lijepa narančasta boja. Meso karakterizira fin okus i puna, gusta tekstura. Jako su fine pečene, dok će se posebno dobro sljubiti s tjesteninom pa ju svakako isprobajte i u ovoj kombinaciji.
Među najpopularnije vrste svakako ulazi i butternut bundeva. Kruškolikog je oblika, a zanimljivo je da joj je i kora jestiva. Slatkasto meso bit će ukusno u raznim desertima i slatkim jelima, ali i pečeno, grillano, prženo ili kuhano u juhama, kao prilog mesu ili salatama. S dalekog istoka dolaze hokaido i kobucha (ime je dobila prema Kambodži odakle potječe), male bundeve tvrđe kore, ali jako ukusnog i slatkog mesa. Hokaido je narančaste kore, kobucha zelene, a obje posebno dobro pašu u slatka jela, iako će sjajno nadopuniti i ona slana.
Nutrijent za nutrijentom
Uz to što su bogate okusom, bundeve u sebi kriju i čitav niz nutrijenata. Vitamini, minerali, vlakna, proteini, ugljikohidrati samo su mali dio onoga što kriju u sebi. Od vitamina, tu je vitamin A odnosno beta-karoten koji se u tijelu pretvara u ovaj vitamin. Odatle dolazi i njihova upečatljiva narančasta boja. Uz njega, sadrži i vitamine skupine B, C, E i K. Od minerala su najzastupljeniji kalij, bakar, mangan, željezo, fosfor te magnezij, kalcij i cink. Niskokalorične su pa su odlične za vašu liniju.
Pravilno birajte i čuvajte bundeve
Kod odabira bundeve obratite pozornost na koru koja mora biti čvrsta i glatka, bez znakova oštećenja. Možete i napraviti test noktom koji ne smije zasjeći koru. Zrelost možete provjeriti slično kao kod lubenice – lagano ju kucnite, mora se čuti tup zvuk. Peteljka bundeve mora biti suha i ne smije biti odstranjena. Micanjem peteljke otvara se put uzročnicima bolesti ovog ploda pa ju zadržite što duže.
Bundevu na hladnom mjestu možete čuvati od 20 do 200 dana (ovisno o sorti), a kako smo već spomenuli, stajanjem joj količina nutrijenata i bogatstvo okusa mogu rasti. Spremite ju na tamno i hladno mjesto, a poželjno je da se bundeve, imate li ih više, ne dodiruju.
Od juha do deserta
Zahvaljujući slatkom okusu mesa, bundeva će se sjajno sljubiti i u slatkim i u slanim jelima. Klasik hladnih dana zasigurno je krem juha koja nas fino krijepi kad zahladi. No dobro će se slagati i pečena ili grillana u salatama ili kao dodatak mesu. Dodati ju možete i u variva, kojima će dati posebnu notu okusa. Kad je desertima riječ, pita s bundevom nema premca. Spoj slatkoće bundeve i note oštrosti cimeta poseban je. Kuhanu ili pečenu bundevu pretvorite u pire i dodajte muffinima ili biskvitastim kolačima kao dio zamjene za maslac. Možete ju ubaciti i u smoothieje ili pak dodati grčkom jogurtu. Ne zaboravite i tradiciju naših baka i izrežite ju na komade, ispecite i uživajte u njoj samostalno.
* Sve informacije u ovom članku su informativnog karaktera.
