Tradicionalne recepture za fašnik koje su popularne i dan-danas
Karneval, fašnik, poklade ili maškare posebno je veselo razdoblje koje se obilježava i slavi u veljači prije Korizme diljem Hrvatske, već stotinama godina. Brojne svečanosti, kostimirane plesove, organizirane javne povorke maškara i slične običaje kojima su glavni motivi bezbrižnost i dobra zabava dijeli većina hrvatskih regija, ali se kulinarski specijaliteti ipak malo razlikuju od sjevera prema jugu zemlje.
Kontinentalna narodna jela
Na zagorskim stolovima obično se poslužuje prisiljeno zelje s restanim krumpirom ili krpice sa zeljem. Neke obitelji čuvaju tradicionalno jelo poznato kao lalovka ili svinjska podbradina, a kolači se rade od dizanog tijesta, prvenstveno krafne punjene domaćom marmeladom. U Zagrebu se peče purica s mlincima ili razni recepti koji su bazirani na kupusu, a za desert se tradicionalno peku i poklanjaju krafne. Fašnik je jedna do najvažnijih manifestacija grada Samobora gdje se uvijek na jelovniku nađu kobasice češnjovke koje se jedu s muštardom, pikantnim senfom, a nazdravlja se bermetom, alkoholnim pićem od crvenog vina i odabranih voćnih sastojaka i trava. Osim krafni, ljudi se časte slavnim samoborskim kremšnitama. U Slavoniji je naglasak na mesu. Jedu se kobasice, slanina, sušeno meso, a od deserta su obično na repertoaru štrudle, buhtle, orahnjače ili makovnjače te nezaobilazne pogačice s čvarcima.
Slatke morske poklade
Za Kvarner je tipičan tradicionalni krčki kolač, presnac koji se radi od mladog ovčjeg sira i tijesta, a osim krafni pripremaju se kroštule, langoši i šurlice od slatkog tijesta. Dalmacija također ima običaj častiti se kroštulama i fritulama, osobito u Splitu i okolici, a što se tiče ostalih receptura važno je istaknuti korčulanske cukarone i bračke škanjete, dok se u Dubrovniku slavi uz vino i rožatu.
Krafne svi vole
Bez obzira na raznovrsnost jelovnika po regijama, u svakom hrvatskom mjestu i gradu najviše se uživa u slatkim krafnama koje se rade od dizanog tijesta i prže u dubokom ulju. Nekada su krafne bile luksuz u domaćim kuhinjama zbog namirnica od kojih se rade, a u današnje vrijeme zadržale su svojevrsni status simbola ove svečanosti. Ono po čemu su moderne krafne drugačije od tradicionalnih recepata su eventualno dodaci kojima se pune jer je danas dostupan puno veći izbor. Osim klasičnog džema od marelice pune se namazima od čokolade, kokosa, lješnjaka ili recimo kremom od vanilije. Obavezno se posipaju šećerom u prahu ili aromatiziraju limunovom i narančinom korom ili rumom za još veći užitak, a i američke verzije s glazurama i rupom u sredini uspjele su pronaći put do hrvatskih granica.
* Sve informacije u ovom članku su informativnog karaktera.
