Super recepti iz davnina – kulturna baština za stolom
Mnoga vrhunska jela naših predaka i danas se često pripremaju radi neodoljivih okusa i gurmanskih užitaka koje pružaju, a s obzirom na to da uz to na neki način svjedoče o navikama, kvaliteti i stilu života prošlih vremena zaslužuju status nematerijalne kulturne baštine.
Hrana kao identitet
Kulinarstvo predstavlja značajan dio identiteta nekog geografskog područja i mnogo otkriva o povijesti određenog naroda. Recepture koje su pravo umijeće pripreme zaštitile su se upisom u registar nematerijalne kulturne baštine. Hrana je nekada simbolizirala status u društvu, a žene, bake i majke imale su ključnu ulogu u očuvanju tradicija i prenošenja vještina i slatkih tajni mlađim generacijama. Zahvaljujući njima, Hrvatska je bogata jedinstvenim recepturama u svijetu…
Dubrovačka rožata
Ovaj tradicionalni desert omiljen je u ljetnim mjesecima. Visoko cijenjeni recept zapravo sadrži prilično skromne namirnice: mlijeko, šećer i jaja, karamel... Ime je slastica dobila po dubrovačkom likeru od ruža – rozulinu, koji se koristio za aromatiziranje ovog luksuznog deserta, ali u novije vrijeme često ga zamjenjuje rum. Prvi zapisi o ovom specijalitetu sežu iz vremena Mletaka, a 1300. godine zabilježen je pod imenom “fratrov puding”.
Bregofska pita
Fini i skupi kolač obično se pekao za Božić, Uskrs i vjenčanja. Prema običaju, bregofska pita na svadbeni stol dolazi odmah iza glavnoga jela. Radi se od cimeta, jabuka, oraha, maslaca, jaja, sušenog grožđa… Vješte Podravke unosile su u kolač svoga kraja sve što su imale u kući i pritom nisu štedjele. Sam običaj pripremanja i recept stari su preko 200 godina. Tradicionalno se i danas peče samo u Koprivničkim Bregima po izvornoj recepturi.
Samoborske kremšnite
Svoje su mjesto na popisu hrvatskih nematerijalnih dobara dobile u veljači ove godine. Recept za slasticu kojom se ponose stanovnici Samobora i koja privlači ljubitelje finih slastica da posjete gradić osmislio je 1920. godine slastičar Đuro Lukačić. Prema njegovu originalnom receptu pripremaju se i danas u najpoznatijim samoborskim slastičarnicama.
Rapska torta
Benediktinske časne radile su ovu tortu u znak zahvalnosti papi. Pripremala se za crkvene blagdane i obiteljske svečanosti. Poznato je da je nekada recept bio dostupan samo plemićima, a danas se izvorni krasopis čuva u arhivu samostana sv. Andrije u Rabu. Ljubitelji badema najviše će uživati u ovoj slastici jer upravo oni dominiraju u svakom njezinom zalogaju.
Poljički soparnik
Jedinstvenost ovog dalmatinskog jela prepoznala je Europska unija i 2016. godine uvrstila soparnik na listu zaštićenih kulturnih dobara Hrvatske. Lagana pita idealna je za vrijeme posta i najčešće se pripremala za Veliki petak, Badnjak ili uoči blagdana Svih svetih. Možda neobična, ali svakako originalna činjenica jest da je zvijezda ove jednostavne delicije blitva. Soparnik izvrsno oslikava nekadašnji skromni život naših starih i datira još iz vremena prije Turaka, a usavršili su ga u dalmatinskim Poljicama.
Viška pogača
S obzirom na to da su Višani bili pravi majstori za čuvanje i soljenje ribe, ne čudi što se viška pogača na njoj bazira. Slani kolač od dizanog tijesta i usoljene ribe stoljećima je neizostavan obrok na stolovima skromnih ribarskih obitelji. Recept vuče korijene iz doba Rimljana i srodna je mlađoj komiškoj pogači. Ovo jelo nije na popisu nematerijalne baštine, no primjer je kulinarskog ponosa svog kraja.
Sinjski arambašići
Tehnika zamatanja mesa u listove kiselog kupusa i kuhanja u soku poznata je još iz rimskih vremena. Ova inačica sarme preuzeta od Turaka s vremenom je postala simbol otpora Sinjana protiv Turaka. Naime, tijesno naslagane sarmice u posudici podsjećali su na ratnike otkud je jelo zapravo i dobilo naziv – arambaši. Glavna razlika sinjskih arambašića od tradicionalnih sarmi jest što arambašići ne sadrže rižu i što meso nije mljeveno već se u pripremi reže. Upravo zbog specifičnog načina pripreme ovo se jelo nalazi na popisu zaštićenih hrvatskih kulturnih dobara i karakteristično je za prostor Cetinske krajine.
* Sve informacije u ovom članku su informativnog karaktera.
