Mediteranska kuhinja


Prepoznata od strane kulinarskih trendova i gurmana diljem svijeta, mediteranska prehrana slovi za najpoželjniju i najzdraviju. Bazira se na lokalnim sezonskim namirnicama i bogatstvu morskih plodova iz Sredozemlja. Što je osnova raznovrsne i dobro izbalansirane prehrane. Dodamo li tome činjenicu kako su namirnice uglavnom niskokalorične, ali nutritivno bogate, razloga za njenu primjenu još je i više. Ipak, mediteranska prehrana nije samo odabir kvalitetnih namirnica. Dapače, sam način njihove pripreme važna je distinkcija između mediteranske i ostalih prehrana. Tu prvenstveno mislimo na gradele, kao i “lešo” pripremljena jela koja se kuhaju na laganoj vatri. Baš kao što nalaže dalmatinski način života, tako se priprema i mediteranska hrana – pomalo. 


Službeno zaštićene dobre navike

Mediteranska prehrana prepoznata je i od strane UNESCO-a te je 2013. upisana
na listu nematerijalne svjetske baštine
. No ne postoji jedinstvena i isključiva mediteranska prehrana. Dapače, svaka zemlja predstavnica donosi svoje tradicionalne namirnice i načine pripreme koji uvelike ovise o povijesnom nasljeđu. Pa će tako Italija, Grčka, Cipar, Maroko, Portugal, Španjolska i Hrvatska, iako sve s Mediterana, na vaš stol donijeti i poneke različitosti i specifičnosti. No jedno je zajedničko – život u skladu s prirodom te prehrana orijentirana na sezonsko i svježe. Umjesto soli, mediteranska prehrana fokus stavlja na začinsko bilje, a umjesto crvenog mesa na bijelo i morske plodove. Također, jedna od glavnih karakteristika i dobrobiti je i minimalna konzumacija procesuirane hrane bogate šećerima, rafiniranih ugljikohidrata i nezdravih masnoća.


Najvažnija masnoća

Statistika kaže kako su mediteranske zemlje najveći potrošači maslinova ulja. Kroz povijest mnogi su ga narodi smatrali simbolom zdravlja, a njegova popularnost ne jenjava ni danas. Njegova svestrana narav daje mu široku primjenu u kulinarstvu. Odlično se slaže sa sirevima, a ide i u razne vrste salata. Dio je marinada za ribu i meso i izvrstan dodatak rižotima i jelima od tjestenine. Preporučuje ga se dodati i kuhanom povrću, pa čak i u neke deserte. Ako još niste, obavezno kušajte sladoled
s malo maslinova ulja,
kombinaciju koja će vas sigurno osvojiti na prvu!


Mediteransko bilje

Ružmarin bismo mogli nazvati i glavnim začinskim biljem mediteranske prehrane. Svježim se aromatizira maslinovo ulje i dodaje se janjećim pečenjima, a sušeni je idealan u varivima. Ali bismo zato za peršin mogli reći kako je najpoznatiji začin koji odlično prati juhe i variva, a obavezan je sastojak ribljih marinada. Bosiljak spojen sa sirom, rajčicom i maslinovim uljem poseban je doživljaj za nepce. No ništa manje važni nisu niti majčina dušica, kopar i origano koji su začinsko oličenje okusa Mediterana. 


Plodovi iz vrta

Mediteranska prehrana i rajčica nerazdvojna su kombinacija. U salatama, ukusnim umacima, šalšama, juhama i brojnim drugim jelima rajčica je nezamjenjiva namirnica. A nedaleko iza nje na popisu povrtnih predstavnika mediteranske prehrane nalaze se tikvice, patlidžani, krumpir i vrlo vrijedne šparoge. Kuhano ili s grilla uz dodatak malo maslinova ulja i začinskog bilja, povrće postaje ukusan prilog koji ne ostavlja grižnju savjesti. 


Ništa bez omega-3

Riba ima veliku ulogu u mediteranskoj prehrani i kao izuzetno zdravu namirnicu poželjno ju je konzumirati najmanje dva puta tjedno. Plava riba poput tune, srdela, skuše i inćuna posebno obiluje blagotvornim omega-3 nezasićenim masnim kiselinama. A bijela riba poput orade, brancina i kovača blažeg okusa i lakše probavljivosti mnogima je još ukusnija. Bez obzira na to koja vam je draža, jednako su jednostavne za pripremu kao i gotovo sva jela mediteranske prehrane. Što je još jedan razlog zašto bismo trebali što više temeljiti svoju prehranu na principima tradicionalne sredozemne gastro scene.