Izbjegnite prejedanje na zdrav način
Prejedanje je kao vožnja automobila bez kočnica: krenete i ne možete se zaustaviti. Poznato? Saznajte zašto trebate stati na kraj prejedanju! Dodatna kriška torte na proslavi rođendana, još nekoliko bakinih ukusnih kolača ili komada izgledom i mirisom primamljivog mesnog pečenja često nam otežavaju dizanje od stola. Koliko puta ste nakon zasitnog jela bili ljuti na sebe zbog onog zadnjeg zalogaja viška? Osjećaj težine, preopterećen želudac i napuhnutost samo su neke od posljedica prejedanja. Stvarne posljedice vidljive su tek nakon nekoliko godina i često su puno ozbiljnije.
Prejedanje kao rezultat stresa
Za uzrok prejedanja i nemogućnost kontroliranja količine hrane koju jedemo većina stručnjaka uglavnom jednoglasno optužuju ljudsku psihu. Stres i različiti problemi kompenziraju se svjesnom ili nesvjesnom žudnjom za hranom. Jedna od posljedica prekomjernog unosa hrane je i gastritis. Ako ste se naviknuli boriti protiv stresa jelom, trebate naučiti smiriti se na bolji način. Pokušajte prošetati do parka, opustiti se u toploj kupki, slušati umirujuću glazbu ili malo zaplesati. Oni malo praktičniji i dinamičniji mogu čistiti ili pospremati stan.
Oduprite se porivu da jedete
U društvu se bolje jede, to je istina, ali takav stav vrlo često rezultira viškom pojedenih zalogaja. Probajte se oduprijeti porivu da jedete zato što svi jedu. Nemojte gledati na hranu kao nagradu koja slijedi ako izdržite dijetu. Razmišljanje poput: „U tjednu dijeta, a vikendom slijedi nagrada“ može itekako poremetiti funkcioniranje vaše gušterače. Psihološko varanje u stilu „samo jedan zalogaj“, kao i „samo kušanje razne hrane“ također nije rješenje. Razne bolesti, primjerice dijabetes, također mogu rezultirati pojačanim apetitom. Povećana količina šećera u krvi uvijek utječe na povećanje apetita i stoga dijabetičari češće osjećaju glad.
Pijte vodu prije obroka
Ako vaš problem nije neko ozbiljno oboljenje, pokušajte poslušati savjete stručnjaka i riješiti se potrebe za prejedanjem. Preporuka je da popijete čašu vode prije obroka, jedete manje začinjenih jela, a u situacijama kada ste pod stresom, izbjegavate odlazak u kuhinju i otvaranje hladnjaka. Svoje redovite obroke jedite u miru, zalogaje sporo žvačite i isplanirajte režim konzumiranja hrane te ga se obavezno pridržavajte. Sve ove mjere, uz njihovu pravilnu primjenu, mogu dati pozitivan rezultat i smanjiti prejedanje. Samo morate dovoljno željeti promjenu nabolje i postaviti sebi cilj, pa će uslijediti uspjeh.
*Sve informacije u članku su informativnog karaktera.
