Prošek – desert u čaši
Prošek, tradicionalno desertno vino, stoljećima je poznato i voljeno diljem zemlje. Porijeklo vuče iz Dalmacije, ali proizvodi se diljem obale. Karakterizira ga sladak okus i pažljiva metoda proizvodnje, no ne postoji univerzalna boja u kojoj dolazi.
Što je prošek?
Autohtono hrvatsko desertno vino tradicionalno se proizvodi u primorskim krajevima. Iako se primarno veže za područje sjeverne, srednje i južne Dalmacije te Zagore, proizvodi se i u Istri te Primorju. Poprilično specifičnog načina proizvodnje, pravi tradicionalni prošek proizvodi se u vrlo malim količinama, a posljednjih nekoliko godina proizvodi se još i manje. Ovisno o sorti grožđa koje je korišteno u proizvodnji, boja prošeka varira od slamnato žute preko jantarne i smeđe sve do tamne crvene. Kako i priliči desertnom vinu, slatka je okusa i veće koncentracije alkohola. Pa je tako zakonom propisano da prošek smije imati najmanje 15 vol. %, a najviše 22 vol. % alkohola te se zato pije u malim količinama.
Kako se proizvodi prošek?
Za proizvodnju prošeka koristi se prosušeno grožđe različitih autohtonih sorti primorske Hrvatske. Proizvodi se od bijelih sorti poput malvazije i pošipa, ali i crvenih kao što su plavac mali i muškat ruža. Grožđe u vrijeme branja mora biti potpuno zrelo, poželjno je čak i da je već u procesu sušenja. Osim toga, grožđe za prošek potrebno je brati ručno i za suha vremena te ga u posude slagati u najviše dva reda. Naime, grožđe za prošek ne smije se oštetiti niti iz njega smije curiti sok kako bi se izbjeglo razvijanje mikroorganizama koji su nepoželjni u procesu sušenja. Tradicionalno se grožđe suši složeno tako da se ne dodiruje na prostirkama na otvorenom te se potom prebacuje na žičane mreže. Kad je grožđe dovoljno suho, odnosno postiglo dovoljnu razinu šećera, slijede muljanje, maceracija, prešanje i fermentacija. Prošek potom dozrijeva u drvenim bačvama prije nego što se buteljira i čuva.
Dio tradicije
Prošek se tradicionalno u Dalmaciji čuva za posebne prigode i pije u malim količinama. Dapače, toliko je cijenjen da se prošek proizveden u godini rođenja djeteta zakopavao u zemlju i čuvao desetljećima do vjenčanja djeteta. No pije se prošek i za vrijeme blagdana te uz tradicionalne deserte, posebno one sa suhim smokvama. Zanimljivo je i to da su u povijesti liječnici pripisivali prošek kao lijek za brojne tegobe. Iako ga danas ne bismo konzumirali u zdravstvene svrhe, to nije razlog zašto ne bismo uživali u čašici ovog tradicionalnog desertnog vina.
* Sve informacije u ovom članku su informativnog karaktera.
