Kratki vodič o mladim vinima donosi Davor Butković
Sada je vrijeme uživanja u mladim bijelim vinima iz lanjske berbe. Hrvatska je prošle godine imala jednu od najboljih berbi u cijelom stoljeću. Nakon kvalitetnih berbi i visoko rodnih vinogorja za očekivati je dobra i izvrsna vina. Što se tiče crnih vina, ona u pravilu trebaju duže ležati prije buteljiranja i konzumacije. Za Istru su karakteristične sorte vina Malvazija i Sauvignon, u Slavoniji i Podunavlju prevladava vrhunska i kvalitetna graševina te bijeli i sivi pinot, dok u Dalmaciji dominira pošip.
Netaknuta kvaliteta vina
U vinogorjima, poput Plešivice i dijelova Istre, urod je stradao zbog kasnog proljetnog mraza, ali to nije utjecalo na kvalitetu. U vinogradarstvu često vrijedi pravilo: što niži prinosi to viša kvaliteta grožđa i vina. Što se tiče sorti, najatraktivnija mlada vina dobivaju se od malvazije, pušipela, graševine i pošipa, zatim sivog pinota, zelenog silvanca, amaraština i debita. U mladim vinima traži se pitkost, lagane cvjetne i voćne note.
Koja jela kombinirati s mladim vinima
Mlada vina odlično se slažu s jelima od peradi, teletine i svinjetine. Idu i uz bijelu i plavu ribu, školjke i rakove. Dobrodošla su i uz rižota, tjestenina s bijelim umacima, ali i uz sushi. Kako aromama podsjećaju na proljetno povrće, idu i uz povrće. Idealna su uz roštilj jer su svježa, lagana, a često se piju i sama, kao aperitiv. Kako bi se dodatno naglasila svježina te voćne i herbalne note, mlada vina treba piti hladna. Rashladite ih na 8 do 19 stupnjeva.
*Sve informacije u članku su informativnog karaktera.
