Tartufi – šumski vladari okusa
Prvoklasne gljive izgledom podsjećaju na krumpir, a ono što ih čini toliko posebnom i visokovrijednom namirnicom jest činjenica da se ne mogu uzgojiti na umjetan način i da nose specifičan okus i aromu koja se ne može kopirati niti postići ikako drugačije osim – originalnim primjercima iz Majke prirode. Tartufi biraju tlo u kojem rastu i vole korijenje samo određenih vrsta stabala. Obično rastu u simbiozi s hrastom, topolom, lipom, bukvom, vrbom, divljim lješnjakom… Tlo i stablo s kojim žive i rastu utječu na njihovu boju i miris i najčešće se nalaze na dubini od 5 do 30 cm. Mogu težiti tek 1 do 2 grama ili pak izrasti u kapitalace koji teže i preko nekoliko kilograma.
Vrhuska delicija – tartufata
Tartuf je zreo za berbu onoga trenutka kad pusti svoj intenzivan specifičan miris. Preporučuje ga se pojesti svježeg, odnosno unutar deset dana jer relativno brzo dehidrira i gubi svoj prepoznatljiv aromatičan miris. Najveći neprijatelj tartufa je vlaga, stoga ih je najbolje čuvati u papirnatom ručniku u hladnjaku. U receptima se najčešće režu na tanke listiće i koriste u relativno malim količinama zbog izrazito intenzivnog okusa i arome koju imaju, a jedna od popularnijih delikatesa jest tartufata, omiljen dodatak tjesteninama, rižotu ili brusketama. SPAR PREMIUM robna marka u ponudi ima odličnu tartufatu, ali i sir s tartufima koji su idealni za posebne prilike.
Nutritivne mini riznice
Tartufi su jedinstvene gljive po kvaliteti okusa, ali i nutritivnim vrijednostima. Bogati su antioksidansima, sadrže zasićene i nezasićene masne kiseline, obiluju vlaknima, proteinima i ugljikohidratima. Osim toga, sadrže vitamin C, željezo, magnezij, kalcij, fosfor i natrij, ali zapravo ovisi i o kojoj se vrsti radi jer ih je mnogo i svaki ima svoj karakterističan „profil“, oblik, okus, miris i naravno – cijenu.
Bijeli dragulji
U kulinarskom svijetu najpopularnije su dvije vrste – bijeli i crni tartuf. Najskuplji i najkvalitetniji tartuf je onaj – bijeli, a kako raste samo u Istri, Italiji i Francuskoj, uistinu dostiže vrtoglavo visoko cijene. Svježi tartufi konzumiraju se od rujna do kraja siječnja, ali listopad je mjesec u kojem doseže vrhunac zrelosti i kad se najčešće pripremaju delicije od bijelog tartufa. Oni imaju više proteina, masnoća i vlakana od crnih tartufa, a na aukcijama mogu postići cijene i od 3000 do 5000 eura po kilogramu. Važno je znati da, osim između bijelog i crnog tartufa, i među crnima razlikujemo više vrsta. Crni ljetni tartuf blažeg je mirisa i okusa od bijelog tartufa, a sezona mu počinje u kasno proljeće sve do kraja listopada. Zimski crni tartuf svjetliji je od ljetnog crnog i okusom je jačeg intenziteta od njega, a plemeniti crni tartuf raste u siječnju i veljači i po skupoći je odmah nakon bijelog tartufa.
* Sve informacije u ovom članku su informativnog karaktera.
