Sirovojedstvo

Osim što je svoje učenika poučavao odnosima vrijednosti trokuta i drugim matematičkim formulama, Pitagora im je prenosio znanja o vegetarijanskoj prehrani, baziranoj na sirovom povrću i voću, orašastim plodovima i sjemenkama. Leonardo da Vinci, talijanski renesanasni slikar 15. stoljeća, znanstvenik i izumitelj te pobornik frutarijanske prehrane, izjavio je: "Vitalnost i ljepota su darovi prirode za one koji žive po njezinim zakonima".

Vitalna energija sirovih plodova

Sirova prehrana podrazumijeva konzumiranje ekoloških, cjelovitih namirnica biljnog porijekla – voća i povrća, orašastih plodova i sjemenki, samoniklog jestivog i ljekovitog bilja, klica isklijalih žitarica, grahorica i sjemenki, algi, hladno prešanih biljnih ulja - u što prirodnijem obliku. Ne konzumiraju se namirnice životinjskog podrijetla. U sirovim biljnim namirnicama prisutna je vitalna energija koja će učiniti da posađena sjemenka proklija i raste, dok će skuhana istruliti. U ovoj usporedbi skriven je možda najvažniji princip sirove prehrana, uz to što teži osigurati sve nutrijente potrebne za zdravo funkcioniranje organizma, uz minimalno opterećenje organizma probavom.

Prirodna jednostavnost

Iako se govori o određenim namirnicama i načinu pripreme, pravi sirovojedci znaju da se radi o puno više od same ishrane. Sirovojedstvo je cjeloviti lifestyle koji boji sve aspekte života. Dugotrajnije prakticiranje neminovno nas usmjerava ka povezanosti s prirodom, razvoju svjesnosti, odbacivanju konzumerizma, suvišnog i sintetičkog, rasterećenju od materijalnog te nas okreće drugačijim duhovnim i moralnim vrijednostima. Kad obitelj doručkuje sirovu mrkvu ostaje više vremena za razgovor i druženje.

Raw

Ipak, i oko nečeg tako iskonskog i jednostavnog, čovjek, osobito onaj zapada, uspio je s vremenom smisliti brojne smjerove, škole i trendove, pompe showbusinessa, chefove, komplicirana uputstva i recepte. Posljednjih nekoliko godina, posebice u SADu popularizira se moć sirove dijete slučajevima izliječenja neizlječivih bolesti, pišu se kuharice, frcaju web stranice i webshopovi, otvaraju restorani i klubovi, promoviraju raw food ljetovanja. Od jednostvnog ishodišta uberi i pojedi (čak ne treba ni oprati ako je ekološko) otišlo se u krajnost inputiranja oblika i ideja klasične prehrane u sirovu (raw pizze, lazanje...). 

Ne preko 45°C

Sirovima se smatraju termički neobrađene namirnice biljnog porekla ili obrađene na temperaturi ne većoj od 45°C. Takva hrana bogata je vitaminima, mineralima, antioksidantima i probiotičkim bakterijama. Njena vrijednost je i u sastavu enzima (koji se deaktiviraju na temperaturi većoj od 48 °C), te antioksidansima i vlaknima.  Koristi se i sušeno voće i povrće, koje se suši na suncu ili na temperaturi (opet ne većoj od 45°C kada se ekstrahira voda, a vitamini, minerali i enzimi ostaju očuvani u prirodnom obliku) te ljekovite biljke sušene na zraku. Kad je sušenje u pitanju, populariziraju se dehidratori hrane iako mnogobrojni doajeni sirvojedstva poput Johna Fieldera, vitalnog osamdesetogodišnjaka s pedestogodišnjim ’sirovim iskustvom’  ili dr. Ann Wigmore, također ikone sirovog pokreta, smatraju da se sirovi život prakticira jednostavno i bez sličnih uređaja. Baš kao i bez sve popularnije i sve češće reklamirane superhrane.

Lokalno i sezonsko

O superhrani bi se također dalo raspravljati, u smislu da li su goji ili acai bobice ili maca prah samo još jedan konzumeristički trend koji voli posezati za egzotičnim nazivima biljki koje su vrlo jeftine u zemljama gdje rastu a nama stižu s velikim maržama. Baš zato, pobornici jednostavnosti sirovog, skloni su i principu lokalnosti prehrane,  tj. ideji da se se hranimo namirnicama podneblja u kojem živimo a koje je bogato namirnicama iznimnih nutritivnih vrijednosti. Ako vas privuče promotivni oglas za Moringa oleifera, super drvo koje potječe iz Indije ili Astagalus iz Kine, sjetite se rogača, murvi, oskoruša, drenjina, mušmula ili samo običnog limuna. Osim lokalnih plodova, savjetuje se što više seznoskog i svježeg.  

Smuti smoothie - za početak

Kad je o uređajima ove kuhinje riječ, potrebno ih je puno manje nego u onoj klasičnoj. Izuzetno koristan je, barem za početnike – snažan blender kojim ćete kreairati maštovite smoothije od voća, povrća s ukusnim i zdravim dodacima, poput sjemenki i začina. To je lagan i ukusan a zdrav ulazak u eksperimentiranje sa sirovim. Sokovi i smoothiji mogu biti dio detoksifikacije bez obzira kako se hranite. A kad otkrijete kako za 5 minuta možete dobiti ukusno bademovo mlijeko ili slane namaze, poželjet ćete istraživati i dalje. Tada možete odlučiti želite li se upuštati u nabavku mandolina, spiralizatora, dehidratora i drugih  uređaja. 

Otkrit ćete da sirovi objedi mogu biti iznimno ukusni, maštoviti i bogati. Oduševit će vas lakoća koja ostaje nakon pravilno spremljenog sirovog objeda a koja se često izgubi nakon konzumacije klasično pripremljene hrane.

Kako, kada i koliko...?

Baš kao i u svakom segmentu čovjekova života, poput vjere, politike ili prehrane, stavova je bezbroj. Od glorificiranja sirovojedstva i tvrdnji da iscjeljuje kronične i smrtne bolesti do onih da je opasno po zdravlje. Pravih dugotrajnih studija nema, a i kad se pojave, možemo se zapitati tko i iz kojih razloga stoji iza njih. Stoga, možda je najbolji način - slušati svoje tijelo, ne brzati, istraživati, promišljati i polako nalaziti svoj put. Jer svako tijelo i organizam jedinstveni je sustav.

Sirovo povrće ili voće obrađeno kemikalijama može biti štetnije od domaće piletine ili špeka. A autoktoni ekološki bademi, upravo ubrani i oguljeni, u prevelikm količinama mogu nanijeti štetu. 

Na kraju krajeva, sve više istraživanja pokazuje, da stanje našeg uma znatno utječe na naše zdravlje. Hrana je samo dio nastojanja da živimo zdravo, jer ni sirove ekološke namirnice neće sanirati trajni stres izazvan nezadovoljstvom loših odnosa, poslovnih okruženja i drugih neizbalansiranih aspekata našeg života.

Jasna Bolanča


Raw food recepti