
Sva lica Grčke kuhinje
Tradicionalna grčka kuhinja postoji već tisućama godina. Grci danas jedu neka od istih jela koja su konzumirali i njihovim preci u davnim vremenima. To uključuje „dolmades“ (lišće grožđa) te razne vrste voća, povrća i žitarica. Smatra se da je Grk Archestratus napisao prvu kuharicu još 350 godine prije Krista.
Utjecaj drugih naroda osjeća se i u grčkoj kuhinji pa su tako Perzijanci zaslužni za konzumaciju jogurta, riže, slastica od oraha i meda te sezama. 197. godine prije Krista, kada je Rim napao Grčku, Rimljani su donijeli svoje tipične namirnice poput umaka i tjestenina. Arapski utjecaj vidljiv je u južnom dijelu Grčke gdje začini poput kumina, cimeta i klinčića igraju važnu ulogu u prehrani te regije. Tradicija ispijanja kave preuzeta je od Turaka, a rajčice i krumpir preuzeti su iz Novog svijeta nakon otkrivanja Amerike.
Hrana tijekom religijskih blagdana
Većina Grka pripada Grčkoj pravoslavnoj crkvi koja je i službena vjeroispovijest, a tijekom blagdana Grci ili ne jedu meso ili ne jedu uopće. Postoje stroga pravila prehrane tijekom korizme i Velikog tjedna (tjedna prije Uskrsa). Tijekom Velikog tjedna te srijede i petka u korizmi, Grci ne konzumiraju meso, ribu, jaja i mliječne proizvode.
Žitarice
Pšenica se uzgaja u Grčkoj već tisućama godina te je jedna od glavnih sastojaka grčke kuhinje. Žitarice se koriste za razne vrste kruha, a bulgur, koji se pravi od cijelog pšeničnog zrna, konzumira se kao prilog uz variva ili se dodaje u juhe i salate. Tjestenina, koju su Grci preuzeli iz talijanske kuhinje, također je vrlo popularno jelo.