Sva lica Grčke kuhinje

Tradicionalna grčka kuhinja postoji već tisućama godina. Grci danas jedu neka od istih jela koja su konzumirali i njihovim preci u davnim vremenima. To uključuje „dolmades“ (lišće grožđa) te razne vrste voća, povrća i žitarica. Smatra se da je Grk Archestratus napisao prvu kuharicu još 350 godine prije Krista. 

Utjecaj drugih naroda osjeća se i u grčkoj kuhinji pa su tako Perzijanci zaslužni za konzumaciju jogurta, riže, slastica od oraha i meda te sezama. 197. godine prije Krista, kada je Rim napao Grčku, Rimljani su donijeli svoje tipične namirnice poput umaka i tjestenina. Arapski utjecaj vidljiv je u južnom dijelu Grčke gdje začini poput kumina, cimeta i klinčića igraju važnu ulogu u prehrani te regije. Tradicija ispijanja kave preuzeta je od Turaka, a rajčice i krumpir preuzeti su iz Novog svijeta nakon otkrivanja Amerike.

Hrana tijekom religijskih blagdana

Većina Grka pripada Grčkoj pravoslavnoj crkvi koja je i službena vjeroispovijest, a tijekom blagdana Grci ili ne jedu meso ili ne jedu uopće. Postoje stroga pravila prehrane tijekom korizme i Velikog tjedna (tjedna prije Uskrsa).  Tijekom Velikog tjedna te srijede i petka u korizmi, Grci ne konzumiraju meso, ribu, jaja i mliječne proizvode. 

Žitarice

Pšenica se uzgaja u Grčkoj već tisućama godina te je jedna od glavnih sastojaka grčke kuhinje.  Žitarice se koriste za razne vrste kruha, a bulgur, koji se pravi od cijelog pšeničnog zrna, konzumira se kao prilog uz variva ili se dodaje u juhe i salate. Tjestenina, koju su Grci preuzeli iz talijanske kuhinje, također je vrlo popularno jelo. 

Masline i maslinovo ulje

Grci se vole šaliti da kod njih ima više maslina nego ljudi. Maslina se u Grčkoj uzgaja još od antičkih vremena, a ekstra djevičansko maslinovo ulje nadaleko je poznato te se koristi u većini tradicionalnih grčkih jela. Osim ulja, konzumiraju se i cijele masline koje su čest sastojak salata ili aperitiva.

Ribe, školjke i perad

Grčka je većinom okružena morem, stoga ne čudi da su ribe i školjke neizostavan sastojak svakog jelovnika. Najpopularnije vrste riba i školjaka su tuna, cipal, iverak, sabljarka, srdele, škampi (kozice), hobotnice, lignje i dagnje. U ovim morskim specijalitetima uživa se na razne načine – pripremaju se na žaru, začinjeni češnjakom i limunovim sokom; mogu biti pečeni i začinjeni začinskim biljem i jogurtom ili kuhani u bogatom umaku od rajčice. Također mogu biti dodatak u juhama ili se poslužiti hladni kao prilog. Piletina se također često nađe na tanjuru, a najčešće se konzumiraju prepelice i biserke.

Meso i mliječni proizvodi

Meso ne igra važnu ulogu u tradicionalnoj grčkoj kuhinji. Ono se najčešće poslužuje na festivalima i u posebnim prigodama ili se poslužuje u malim količinama kako bi poboljšalo okus jela. Kad je meso u pitanju, najčešće se konzumiraju ovčetina i kozetina, a često se konzumira i njihovo mlijeko. Ono je i glavni sastojak sireva (tko bi odolio popularnom feta siru?) ili jogurta. 

Povrće, voće, bilje i začini

Topla grčka klima idealna je za uzgoj voća i povrća, koje se konzumira u velikim količinama. Šareno i ukusno povrće temelj je grčke kuhinje, a uključuje rajčice, češnjak, luk, špinat, artičoke, komorač, salatu, kupus, tikvice, patlidžan i paprike. Voće se najčešće konzumira svježe ili konzervirano, a popularne vrste su marelice, grožđe, trešnje, jabuke, kruške, šljive i smokve. Razno začinsko bilje pruža dodatni okus grčkim jelima, a Grci često posežu za peršinom, koprom, origanom, metvicom, mljevenim paprom, morskom soli i cimetom. Sok i kora od limuna također su često zastupljeni.

Mahunarke i orašasti plodovi

Mahunarke poput slanutka, graha, graška i leće naširoko se koriste u tradicionalnoj grčkoj kuhinji u raznim varivima, juhama, salatama ili umacima. Orašasti plodovi koriste se prilikom kuhanja ili se konzumiraju kao grickalice (orasi, bademi, pistacije).

Deserti i pića

Svježe i sušeno voće često se koristi za deserte. Bogati deserti i slastice, često zaslađeni medom, uglavnom su rezervirani za posebne prigode. Jedan od najpoznatijih grčkih umaka svakako je tzatziki. Vino se pije redovito, ali uglavnom uz obroke i u umjerenim količinama. Pivo je također popularno piće, a jedno od najpopularnijih bezalkoholnih pića svakako je jaka crna kava.


Isprobajte recepte okusom Mediterana